Diskriminacija kod zapošljavanja sa posebnim osvrtom na diskriminaciju žena koje planiraju porodicu i djecu
Projekt "StopDiskriminaciji" ima za cilj unapređenje zaštite ljudskih prava i sloboda ranjivih grupa kroz identifikaciju i borbu protiv različitih oblika diskriminacije, s posebnim fokusom na diskriminaciju žena koje planiraju porodicu.
Diskriminacija u zapošljavanju je raširen problem u post-tranzicijskim zemljama gdje političke stranke često koriste javne resurse za svoje ciljeve. Konkursne procedure su često formalne, ali suštinski nepoštene jer favorizuju političke aktiviste ili članove određenih stranaka.
Žene se suočavaju s dvostrukim pritiskom u karijeri – od njih se očekuje profesionalni razvoj, ali i ispunjavanje tradicionalnih uloga majke. Poslodavci u privatnom sektoru često percipiraju trudnoću i majčinstvo kao "rizik" za poslovanje.
Stvaranje pravednijeg društva s jednakim šansama za sve kroz borbu protiv diskriminacije u zapošljavanju, posebno žena i jačanje poštivanja ljudskih prava i sloboda.
Žene koje planiraju porodicu ili su trudne često su isključene iz užeg izbora kandidata, iako su jednako kvalifikovane kao muški kandidati ili žene koje nisu majke.
Poslodavci postavljaju pitanja o privatnim planovima za osnivanje porodice tokom intervjua, što je protivno zakonima o ravnopravnosti i privatnosti.
Žene koje su već zaposlene često nailaze na prepreke u napredovanju u karijeri zbog majčinskih obaveza ili očekivanja da će postati majke.
Nedostatak fleksibilnih radnih sati, nepravedno obračunavanje porodiljskog odsustva i nepostojanje mehanizama za podršku ženama koje se vraćaju na posao nakon porodiljskog odsustva.
Rezultati svih istraživanja u BiH ukazuju na to da je svijest o rodno zasnovanoj diskriminaciji u zapošljavanju i radnim odnosima još uvijek veoma niska, kako među zaposlenim, tako i poslodavcima. To se ogleda u nedovoljnom prepoznavanju, prijavljivanju, odnosno korištenju pravnih lijekova u smislu sudske zaštite. Takvo stanje je posljedica mnogih elementa i faktora, tako da možemo pretpostaviti da se radi: strah od prijavljivanja diskriminacije, nedostatak svijesti o tome šta je diskriminacija, te nedovoljno poznavanje svojih prava i informisanost kako postupiti nakon prijave nadležnim institucijama. Imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju u BiH, gdje je svaki posao dragocjen, zaposlene žene se boje prijavljivati slučajeve rodno zasnovane diskriminacije i često prešutno prihvataju uslove rada koji su daleko ispod standarda garantovanih postojećim zakonima. Još uvijek je mali broj slučajeva prijavljenih i pokrenutih prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakonu o zabrani diskriminacije, te shodno tome, nedostaje praksa koja bi pomogla u interpretaciji i primjeni tih zakona.
Jedan od ključnih izazova u praksi odnosi se na efikasnu zaštitu žrtava diskriminacije. Iako Zakon omogućava žrtvama diskriminacije podnošenje tužbi, provedeno istraživanje i praksa pokazuju da građani ne traže sudsku zaštitu za diskriminaciju po osnovu spola vezano za radne odnose, tako da zaključujemo da građani nisu dovoljno informisani o svojim pravima ili imaju strah od moguće stigmatizacije ili odmazde. Građani takođe oklijevaju tražiti sudsku zaštitu jer ne postoji ustaljena sudska praksa a koja bi garantovala pravnu sigurnost. Zakonodavne mjere trebaju biti popraćene i edukacijskim inicijativama i javnim kampanjama kako bi se građani upoznali s pravima koja im pripadaju prema Zakonu, ali i prema odredbama član 14. EKLJP.
Diskriminacija žena koje planiraju porodicu ozbiljan je problem koji ne utiče samo na same žene, već i na širu društvenu i ekonomsku sliku. Ovaj oblik diskriminacije ne samo da smanjuje mogućnosti za napredak žena, već ima i dalekosežne posljedice po demografske trendove, natalitet i ukupnu ekonomsku stabilnost društva.
Potrebno je unaprijediti postojeće zakone koji se odnose na zaštitu žena od diskriminacije na temelju roditeljstva i trudnoće, kako bi se omogućilo lakše dokazivanje i brža reakcija na slučajeve diskriminacije uvođenjem Inspektora rada po uzoru na francusko zakonodavstvo. Inspektori rada u Republici Francuskoj imaju širok spektar ovlaštenja, tako da bi Institucija ombudsmena u BiH po uzoru na francusko zakonodavstvo
sa sljedećim ovlaštenjima bila konkretan i učinkovit alat za zaštitu od
diskriminacije:
- Ulazak u radne prostorije: Inspektori mogu ući u bilo koji radni prostor bez prethodne
najave, osim u privatne domove, kako bi obavili inspekciju.
- Ispitivanje zaposlenika i poslodavaca: Mogu ispitivati zaposlenike i poslodavce o
uslovima rada, provođenju konkursa i primjeni zakona.
- Prikupljanje dokumenata: Imaju pravo zahtijevati i pregledavati dokumente koji se
odnose na konkursnu proceduru, uslove rada.
- Preporuke i sankcije: Mogu izdavati preporuke za otklanjanje diskriminacije pri
zpošljavanju, poboljšanje uslova rada, te u slučajevima ozbiljnih povreda zakona,
poduzimati sankcije koje uključuju novčane kazne ili podnošenje krivičnih prijava.
potrebno je podići svijest poslodavaca kroz medijske kampanje o zakonodavstvu koje zabranjuje diskriminaciju, kao i o važnosti ravnoteže žena između profesionalnog života i porodice. Takođe, potrebno je podići svijest žena o mogućnosti i načinu traženja sudske zaštite kako bi se stvorila sudska praksa što bi bi veliki doprinos u daljnjoj zaštiti žena od diskriminacije po osnovu spola a vezano za zapošljavanje, odnosno radne odnose.
Potrebno je pokrenuti kampanje za podizanje svjesti o ovom problemu, kako bi žene bile ohrabrene da prijave slučajeve diskriminacije i kako bi se poslodavci podstakli na promjene u svom pristupu zapošljavanju.
Uvođenjem fleksibilnih radnih sati, mogućnosti za rad od kuće i drugih pogodnosti koje olakšavaju balansiranje posla i roditeljskih obaveza, može se smanjiti stres koji žene doživljavaju kada pokušavaju da usklade ove dvije sfere života.
Doc.dr. Semir Šarić
Koordinira implementacijom svih aktivnosti
Provodi terenska istraživanja i analize
Pružaju pravnu podršku žrtvama diskriminacije
Kontaktirajte nas za više informacija o projektu ili prijavu slučajeva diskriminacije.